Osnovna škola Petra Zrinskog Zagreb

Edukacijska rehabilitatorica: 

mr. sc. Andrea Fajdetić, prof. def.

andrea.fajdetic@skole.hr

Radno vrijeme je podložno promjenama ovisno o prirodi posla.

Vjerujemo da se mnogi od vas pitaju što radi defektolog (edukacijski rehabilitator) i na koji način može pružiti podršku vama i vašem djetetu. Željeli bismo vam približiti ulogu ovog stručnog suradnika da bismo vas ohrabrili i uvjerili da se s punim povjerenjem možete obratiti i savjetovati vezano za odgoj i obrazovanje vašeg djeteta.

Edukacijski rehabilitator (profesor defektolog)

Edukacijski rehabilitator (profesor defektolog) u našoj školi svoje profesionalne aktivnosti realizira kroz neposredni rad s učenicima s teškoćama, njihovim učiteljima i predmetnim nastavnicima, savjetodavni rad s roditeljima/skrbnicima i članovima šire obitelji. Sve planirane aktivnosti realiziraju se u suradnji s ravnateljicom i s drugim djelatnicima škole te kroz suradničko uključivanje u rad učiteljskog/nastavničkog i razrednog vijeća, stručne službe škole, Povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika i dr. Timski se pristupa i realizaciji mnogih drugih aktivnosti.

Profesor defektolog surađuje s nadležnim liječnikom školske medicine Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“ (ispostava Črnomerec), djelatnicima više različitih podružnica Centra za socijalnu skrb Zagreb, djelatnicima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, djelatnicima Odjela poludnevnog boravka pri osnovnim školama Centra za pružanje usluga u zajednici Zagreb-Dugave koji provodi preventivne programe produženog stručnog postupka u prostorima naše škole i dr. Edukacijski rehabilitator surađuje s učiteljima/nastavnicima koji provode odgojno obrazovne programe kroz nastavu u Kliničkoj bolnici Sestre Milosrdnice, Vinogradska cesta 29 (privremenom obliku odgoja i obrazovanja za učenike sa zdravstvenim teškoćama na stacionarnom liječenju ili liječenju u dnevnoj bolnici).

Autorice Kudek Mirošević, Granić (2014.) smatraju da se specifična podrška edukacijskog rehabilitatora – stručnog suradnika  ostvaruje u obliku:

- individualnog i skupnog edukacijsko-rehabilitacijskog rada s ciljem ublažavanja ili uklanjanja posljedica teškoća u odgojno-obrazovnom području;

- poticanja djeteta u primjeni suportivnih metoda i tehnika u radu (kod učenika sa senzoričkim teškoćama);

- izrade programa praćenja i procjene napretka učenika s teškoćama;

- rada na individualiziranim odgojno-obrazovnim edukacijskim programima;

- savjetodavne podrške učiteljima/nastavnicima u primjeni didaktičko-metodičkih postupaka s obzirom na oblike, metode, sredstva,  sadržaje i zahtjeve koje mogu koristiti u radu s učenicima u odgojno-obrazovnom procesu, kroz konstantnu evaluaciju i samoevaluaciju;

- savjetovanja roditelja učenika o tome kako treba postupati i raditi s djetetom u roditeljskom domu (svladavanje školskog gradiva, socijalne vještine…) i dr.

Stručni suradnik edukacijski rehabilitator kontinuirano se stručno i profesionalno usavršava.

Individualni rad s učenicima

Neposredna podrška pruža se učenicima koji imaju različite oblike teškoća u razvoju (teškoće u senzorici: vid, sluh, intelektualne teškoće, motoričke teškoće, kronične bolesti, poremećaji iz spektra autizma, teškoće ADHD poremećaja, neurorazvojne teškoće i dr. Ovaj stručnjak pruža podršku i u slučaju da učenik ima teškoće u učenju (poremećaje koji se odnose na svladavanje vještina i tehnika čitanja, pisanja, razumijevanja pročitanoga, savladavanja matematičkih vještina) te prati učenike koji imaju emocionalne i komunikacijske teškoće (Stančić, Kudek-Mirošević, 2001.; prema Kudek Mirošević, Granić 2014.). Rad je posebno usmjeren prema učenicima koji se obrazuju po primjerenim programima odgoja i obrazovanja u redovitom razrednom odjelu, i to:

1. redovitim programima uz individualizirane postupke,
2. redovitim programima uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke.

Prema Pravilniku (NN 152/2014) redoviti program uz individualizirane postupke pohađaju učenici koji mogu svladavati redoviti nastavni plan i program/kurikulum, ali su zbog specifičnosti funkcioniranja u odgojno-obrazovnom okruženju potrebni individualizirani postupci. Individualizirani postupci mogu biti iz jednog, više ili svih predmeta te trebaju biti razrađeni kao pisani dokument. Individualizirani postupci definiraju se kako bi se pružila potpora samom učeniku te se uvažile potrebe učenika, i to s obzirom na: samostalnost učenika, vrijeme rada, metode rada, provjeravanje vještina, znanja sposobnosti učenika, praćenje i vrednovanje postignuća učenika, aktivnost učenika, tehnološka, didaktička i/ili rehabilitacijska sredstva za rad i primjerene prostorne uvjete.

Prema Pravilniku (NN 152/2014) redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke pohađaju učenici koji imaju teškoće koje onemogućuju svladavanje redovitog nastavnog plana i programa/kurikula u punom opsegu te je potrebno sadržajno ograničavanje i prilagodba te individualizirani pristup. Sadržajna prilagodba može biti iz jednog, više ili svih predmeta te pretpostavljaju smanjivanje opsega i individualiziranu prilagodbu sadržaja te usklađivanje sa sposobnostima i sklonostima učenika. Opseg nastavnih sadržaja može se umanjiti do najniže razine usvojenosti obrazovnih postignuća  propisanih nastavnim planom i programom/kurikulom za razred u koji je učenik uključen.

Edukacijsko rehabilitacijska identifikacija, procjena, praćenje i podrška učenicima s teškoćama realizira se tijekom cijele  školske godine u suradnji s roditeljima/skrbnicima i s drugim važnim osobama te svim nadležnim službama. Broj učenika koji se obrazuje po primjerenom obliku školovanja tijekom školske godine promjenjiv je.

Neposredan rad s učenicima organiziran je sukladno procjeni individualnih potreba podrške svakom pojedinom učeniku, s obzirom na satnicu i to kroz individualni ili grupni/skupni oblik rada.

Kako bi se zaštitila prava i interesi učenika naše škole, posebna pozornost usmjerena je ka poštivanju stručnih i etičkih normi te osiguranju tajnosti prikupljenih podataka.

O obrazovanju i kompetencijama stručnjaka edukacijsko rehabilitacijskog profila

Stručnjak edukacijskog rehabilitacijskog profila (stručni suradnik u osnovnoj školi), ovisno o kompetencijama i opsegu  svoje stručnosti, svojim profesionalnim radom i djelovanjem pridonosi stvaranju preduvjeta za izjednačavanje odgojno obrazovnih mogućnosti, uspješno uključivanje u odgojno obrazovni proces, tj. inkluziju te za  maksimalni razvoj individualnih potencijala i postizanje najvećeg mogućeg  (željenog) stupnja obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju. Na radnom mjestu stručnog suradnika edukacijsko rehabilitacijskog profila u osnovnim školama rade stručnjaci koji, ovisno o odabranom diplomskom studijskom programu, stječu kompetencije iz odabranog područja, tj. logopedije (logoped), socijalne pedagogije (socijalni pedagog) i edukacijske rehabilitacije (edukacijski rehabilitator/profesor defektolog). Danas se edukacijski rehabilitator obrazuje na preddiplomskom studiju Rehabilitacije i diplomskom studiju Edukacijske rehabilitacije  te stječe znanja o dijagnostičkim, edukacijskim i terapijskim postupcima, timskom radu, profesionalnoj etici i interdisciplinarnoj komunikaciji u područjima: oštećenja vida, motoričkih poremećaja, kronične bolesti i art terapije te inkluzivne edukacije i rehabilitacije.

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedina je visokoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj koja obrazuje stručnjake edukacijsko rehabilitacijskog profila.

Literatura

1. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet  Sveučilišta u Zagrebu (Pristupljeno 15. 01. 2018.) Dostupno na URL: http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/diplomski-edukacijska-rehabilitacija.

2. Krampač Grljušić, A. (2017). Učenici s teškoćama u redovitom školskom sustavu – priručnik za učitelje razredne nastave. Zagreb: Školska knjiga.

3. Kudek Mirošević, J., Granić, M. (2014). Uloga edukacijskog rehabilitatora – stručnog suradnika u inkluzivnoj školi. Zagreb: Alfa.

4. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 152/2014.).